Vrnjačka Banja

Specijalna bolnica za rehabilitaciju “MERKUR”

Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Merkur”

https://www.vrnjackabanjamerkur.com

Geografski položaj

Kraljica banjskog turizma, Vrnjačka Banja, nalazi se u centralnom delu Srbije, na oko 200 km južno od Beograda. Smeštena je u dolini reke Zapadne Morave; sa juga, istoka i zapada oivičena je obroncima planine Goč, dok je na severu zaklanjaju venci Gledićkih planina. Kroz samu Banju prolaze dve reke, Lipovačka i Vrnjačka. Klima Vrnjačke Banje je umerenokontinentalna, što čini da Banja ima snežne zime, bez oštrih mrazeva, i umereno topla leta, sa svežim jutrima i večerima.

Vrnjačka Banja i „Merkur” kroz istoriju

Tokom istorije menjale su se imperije i civilizacijski krugovi, epohe i države, religije i ideologije, ali je blagodet banje ostajala i nadživljavala sve. Tradicija korišćenja vrnjačke mineralne vode datira još iz doba Rimskog carstva, o čemu svedoče novčići pronađeni prilikom izgradnje izvora „Topla voda”. Tokom 1846. godine izvršena je prva analiza vrnjačke mineralne vode; analiza je štampana u Budimpešti pod naslovom Bergermannische Reise in Serbien. Proučavajući mineralne vode na teritoriji Srbije, u Vrnjce je došao Emerih Lindenmajer, koji u „Opisu mineralnih voda u Kneževini Srbiji” vrnjačku vodu označava dobrom za piće i kupanje, proričući joj lepu budućnost. Kada se Pavle Mutavdžić razboleo od otoka crne džigerice, davne 1859, dr Pančić mu je rekao sledeće: „Ako imate pare, idite u Ems, a ako nemate, idite u Vrnjce i pijte onu vruću kiselu vodu, pa ćete se izlečiti.” Tom prilikom dao mu je uputstvo kako da pije vodu i kako da se hrani. I Mutavdžić ga je poslušao. Tu se tako lečio sa svojom porodicom mesec dana i potpuno ozdravio. Docnije je Mutavdžić bio premešten iz Aleksinca za načelnika kruševačkog okruga i onda mu se otvorila prilika da najlakše ostvari svoju davnašnju nameru: da se već jednom počne sa kakvim bilo uređenjem Vrnjačke banje i da se bolesnicima što pre pruži pomoć! S tim ciljem stupio je u kontakt s viđenijim ljudima iz Kruševca, Trstenika i Karanovca (sada Kraljeva); obrazovali su društvo pod nazivom Osnovatelno fundatorsko društvo lekovite kiselovruće vode u Vrnjcima. Izvršena je kaptaža i izgrađen bazen od dasaka sa odeljenjem za presvlačenje, a potom su postavljene česme za pijenje tople i hladne vode. Prvu zvaničnu turističku sezonu društvo je otvorilo 1869. godine.

 

Devedesetih godina XIX veka izgradnja dvorca generala Belimarkovića, kraljevog namesnika i čoveka od izuzetnog političkog uticaja u vreme vladavine maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića, umnogome je uticala na stvaranje imidža Vrnjačke Banje kao mesta prestiža i okupljanja aristokratije i viđenijih ličnosti tog vremena: tu su rado dolazili ne samo zbog odmora i lečenja, već i zbog prisustvovanja okupljanjima na kojima su se komentarisala državna i politička pitanja, razmenjivala mišljenja, ali i donosile odluke. Dvorac je kasnije proglašen kulturnim dobrom od velike vrednosti i danas funkcioniše pod imenom Zamak kulture. U njemu su smešteni Zavičajni muzej Vrnjačke Banje i izložbeni prostor u kome se održavaju brojne izložbe, koncerti, predavanja, dramski kolaži, letnje škole i promocije knjiga.

Specijalna bolnica „Merkur” ima tradiciju lečenja koja datira iz perioda pre Drugog svetskog rata. Period između dva svetska rata, zlatno doba Vrnjačke Banje, obeležio je trend da su sve viđenije ličnosti tog doba imale vile baš u ovoj banji, koja je bila na nivou Karlovih Vari. Nakon Prvog svetskog rata zabeležen je nagli uspon, sa vrhuncem uspeha tridesetih godina XX veka. Period ekonomske krize nije usporio gradnju modernih vila i sanatorijuma. Kralj Aleksandar Prvi Karađorđević posetio je Vrnjačku Banju 1921. godine i omogućio svima koji su kupovali ratne obveznice da sagrade vile, a lekarima da otvaraju ordinacije i lečilišta. Na taj način ovom lokalitetu je privukao tadašnje najviše slojeve društva u Srbiji. Koliko je ljudima bilo bitno da budu viđeni u Vrnjačkoj Banji pokazuje i podatak da su, recimo, tadašnji „prečani”, odnosno ljudi koji su živeli preko Dunava, putovali u Peštu ili Budim kako bi kupovali najmoderniju garderobu, a zatim vozom odlazili u Vrnjačku Banju na odmor. Neki od objekata koji su danas u funkciji i vlasništvu Specijalne bolnice „Merkur” sagrađeni su baš u tom periodu – zgrada termomineralnog kupatila, objekti „Sveti Đorđe” i „Šumadija”. Kaptiran je topli mineralni izvor 1924/25. godine, izvršila se regulacija Vrnjačke reke, uredili su se se i proširili banjski parkovi, izgradile saobraćajnice, proširile vodovodna i kanalizaciona mreža. Po podacima popisa iz 1933. godine, u Vrnjačkoj Banji bile su 133 zanatske i trgovačke radnje. Kulturni život u ovom periodu doživeo je procvat: organizuju se kermesi, koncerti ozbiljne muzike, gostuju renomirana pozorišta… Osniva se Turističko društvo „Goč”. Posle donošenja Zakona o banjama vrši se stroga kategorizacija pansiona i vila. Godine 1935. Vrnjačka Banja je brojala 257 pansiona i vila. Te godine zabeležena je poseta 28.080 gostiju, što je bilo daleko više u odnosu na sva druga turistička mesta u tadašnjoj Jugoslaviji. O njenoj popularnosti svedoči „Banjski red” donet u tom periodu, a u jednom članu piše: „U slučaju navale gostiju, svaki gazda koji ima praznih soba mora primiti goste za jednu noć da prenoće, u protivnom, biće kažnjen.”

Najpoznatiji lekari tog vremena i univerzitetski profesori imali su potpuno besplatne uslove za rad. Mogli su da sagrade vile i otvaraju klinike kakve su postojale svuda u Evropi. Imali su najmodernije aparate za merenje krvnog pritiska, aparate za lečenje reume, za ispitivanje šećera u krvi, mokraće. Postojala su pravila ponašanja, pa čak i flajeri na kojima je po danima bilo ispisano kako teku terapije. Prvog dana kada bi gost došao tretman lečenja se izostavljao, jer je važilo pravilo da se primenjuje čista adaptacija na okolinu.

U godinama Drugog svetskog rata, Vrnjačka Banja je dala svoj doprinos narodnooslobodilačkoj borbi. Ovde je formiran Vrnjački narodnooslobodilački odred, koji je učestvovao u bici na Popinskoj reci 1941. godine. Posle Drugog svetskog rata vile su nacionalizovane, a umesto sjaja elite u Banju stižu pacijenti na lečenje. Već šezdesetih godina grade se nova zdanja, a dve decenije kasnije broj posetilaca Vrnjačke banje bio je rekordan: 200.000 turista je ostvarilo dva miliona noćenja.

„Merkur” je sa radom počeo 1947. godine i tokom razvoja više je puta menjao naziv. Godine 1947. osnovano je Državno zdravstveno preduzeće od republičkog značaja Vrnjačka Banja i iste je godine naziv promenjen u Banjsko lečilište Vrnjačka Banja. Šezdesetih godina dobija novo ime – Prirodno lečilište „Vrnjačka Banja”, a zatim postaje Zadružna zdravstvena ustanova „Lečilište Vrnjačka Banja i Specijalni zavod za lečenje i rehabilitaciju hroničnih unutrašnjih oboljenja i bolesti lokomotornog aparata Vrnjačka Banja”, da bi formiranje OOUR-a dovelo do stukturalnih udruživanja i odvajanja u Zavod za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju bolesti organa za varenje i šećerne bolesti „Vrnjačka Banja”, a dvadeset godina kasnije naziv Zavod bio je zamenjen nazivom Specijalna bolnica. Konačno, 2007. godine ustanova je upisana u registar pod nazivom Specijalna bolnica za lečenje i rehabilitaciju „Merkur“, koja danas raspolaže kapacitetom od 780 ležaja raspoređenih u pet objekata: „Merkur novi“, „Šumadija I“, „Šumadija II”, „Merkur stari” i „Sveti Đorđe”.

Stvaranje novog brenda

Da je tačna izreka „Svaki početak je težak” potvrđuje i dugogodišnja realizacija ideje „Merkurovog” menadžmenta da izvrši korenite promene u ovoj ustanovi. Na samom početku novog milenijuma „Merkur” je imao više karakteristika opšte bolnice nego savremene banjske ustanove za rehabilitaciju, kakvih je već bilo u okruženju. Menadžment se brzo dogovorio kakvog gosta želi da privuče, a promena starosne i profesionalne strukture gostiju jedan je od najtežih zadataka u turizmu. Međutim, danas, posle 15 godina, može se reći da sreća prati hrabre. Trebalo je puno odavažnosti da se bude prvi, jer u tom trenutku u nekim krugovima nije bilo uputno koristiti izraz „zdravstveni turizam”. Te 2002. godine u Srbiji nije bilo moguće naći primer dobre prakse, a „Merkur” je posle 50 godina rada spao na nivo prevaziđenog i potrošenog relikta minulog vremena. Direktor dr Dejan Stanojević, sa svojim najbližim saradnicima, krenuo je da traži saznanja o primerima dobre prakse u banjama širom Evrope i da budi želju kod zaposlenih prema novim trendovima. Te banje imaju mnogo novca, a „Merkur” mogućnost i želju da potencijal pretvori u proizvod. Stvoren je jedinstven sistem, koji je vrlo brzo počeo da daje rezultate. Bio je to početak stvaranja novog brenda na turističkom tržištu ovog dela Evrope, danas poznatog i van njenih granica.

Ono što je ovu ustanovu karakterisalo do 2000. godine jeste to da je bila klasična bolnica sa jednom jedinom uslugom – bolesničkim danom, koji se ni po čemu nije razlikovao od usluga u drugim banjama. Posledica toga bila je ta da je u ukupnoj strukturi gostiju učešće fondovskog gosta bilo čak 80%. Nekada se u banje išlo isključivo zbog lečenja, dok danas savremeni način života zahteva širok spektar usluga kojima će gost unaprediti svoje zdravlje. Prateći savremene trendove, napori menadžmenta da klasičnu bolnicu pretvori u savremenu zdravstvenu ustanovu hotelskog tipa (engl. medical spa hotel) dali su rezultate za svega nekoliko godina, jer je mnogo toga bilo urađeno! Činilo se da se u izmene krenulo gotovo istovrmeno na više frontova. Od potpuno nove kuhinje, preko renoviranja smeštaja, uvedeni su standardi ISO, Halal i HACCP sistem, unapređen je informacioni sistem – umrežen je medicinski i rezervacioni sistem, tako da gost odmah po prijemu postaje vidljiv svim službama, čime je rešen problem zakazivanja i pregleda. U želji da rastereti prostorni kapacitet objekta „Merkur novi”, kao i da omogući organizaciju poslova na efikasniji i efektivniji način, nabavna služba i perionica izmeštaju se 2015. godine u novi poslovni objekat „Ekonomat”.

Bez obzira na ulaganje u medicinsku opremu i kadar, mineralne vode su srž i osnova „Merkurovog” poslovanja, pa je njihovo čuvanje i investiranje u nove bušotine od krucijalnog značaja za poslovanje. To je, pre svega, nova bušotina na izvoru „Topla voda B VI”, duboka 220 m. Na njenom opremanju radilo se ozbiljno, pre svega na instalacijama, pumpama i povezivanju sa sistemom mineralne vode u termomineralnom kupatilu, dok su na „Snežniku” izvedeni opsežni radovi na dubini od 170 m. U sklopu „Merkura” nalaze se četiri izvora mineralnih voda:

  • „Topla voda” – izvor vode jedinstvenih karakteristika. Temperatura vode ista je kao i temperatura ljudskog tela – 36,5º C. Upravo oko ovog izvora počeo je da se razvija vrnjački banjski turizam.
  • „Snežnik” – temperatura vode je 17º C. Korišćenje u lečenju počelo je posle Prvog svetskog rata, nakon što je, na zahtev austrougarskih oficira, tokom rata izvor očišćen, a 1920. na izvoru je postavljena česma.
  • „Jezero” – u odnosu na ostale izvore, otkriven je znatno kasnije, tek 1978. godine. Temperatura vode je 27º C.
  • „Slatina” – temperature vode je 14º C.

Zahvaljujući svom hemijskom sastavu, fizikalnim karakteristikama, balneološkim i medicinskim svojstvima voda, u kombinaciji sa raspoloživom dijagnostikom, balneo- i fizikalnim procedurama, u „Merkuru” se od osnivanja pa do danas leče:

  • Šećerna bolest (dijabetes tip 1, tip 2 i komplikacije);
  • Stanja posle preležane žutice;
  • Bolesti žučne kese i žučnih puteva;
  • Oboljenja pankreasa;
  • Ooboljenja čira želuca i dvanaestopalačnog creva;
  • Hronična ginekološka oboljenja i sterilitet;
  • Infekcije bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokraćnih puteva;
  • Kalkuloza mokraćnih puteva i funkcionalnih oboljenja;
  • Reumatske bolesti;
  • Posttraumatska stanja;
  • Degenerativna stanja.

„Hardverske” promene nisu mogle da zažive bez istovremenih promena u „softveru” – ljudima. Menadžment je procenio da takav tempo mogu da prate samo mladi radnici, željni akcije i dokazivanja – i sebi i drugima. Nije prošlo mnogo vremena, a „Merkur” je postao stecište mladih i stručnih radnika. U proteklih deset godina „Merkur” je podmladio svoj tim zapošljavanjem preko 200 mladih entuzijasta, kako u medicinskom, tako i nemedicinskom sektoru. Oformljena je nova služba marketinga, jer oni najlakše prate nove trendove. Sinergija kvalitetne promocije i sadržaja istog kvaliteta po umerenoj ceni u „Merkur” je dovela turiste iz SAD-a i Australije. Uz tradicionalno dobru posetu turista iz Rusije i susednih zemalja, turisti sa dalekih kontinenata predstavljaju kuriozitet kojim „Merkur” može da se pohvali.

Medicinska ponuda Specijalne bolnice „Merkur” danas je po mnogo čemu specifična. Zajedno sa balneološkim procedurama u „Merkuru” se primenjuju najsavremenije metode klasičnog lečenja i dijagnostike, koje pruža 40 lekara specijalista i subspecijalista, iz gotovo svih oblasti medicine. O zdravlju pacijenata brine se i 100 odlično obučenih zdravstvenih radnika različitih medicinskih službi: fizioterapeuti, medicinske sestre i tehničari, laboranti, biohemičari, i naravno, sve to uz podršku 150 zaposlenih u ugostiteljskim, administrativnim i drugim službama.

„Merkur” danas ima:

  • Savremeno opremljenu laboratoriju;
  • Fizikalni blok;
  • Balneološku službu;
  • Kabinet za dijetetiku, ultrazvučni kabinet (ultrazvuk abdomena, male karlice i ginekoloških organa, prostate i bubrega, dojke, štitne žlezde, srca, dopler krvnih sudova), kabinet za osteodenzitometriju (DEXA), elektromioneurografiju (EMNG), kabinet za endoskopske preglede organa za varenje (gastroskopija i kolonoskopija);
  • Specijalističke ambulante – urološka, neuropsihijatrijska, ginekološka, oftalmološka, medicina rada, internistička, medicina sporta;
  • Subspecijalističke ambulante – gastroenetrološka, endokrinološka, kardiološka, uz subspecijalistu ishrane zdravih i bolesnih.

     

    Po viziji direktora dr Dejana Stanojevića i njegovom upornošću avgusta 2008. godine sklapa se ugovor sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje i „Merkur” postaje Nacionalni edukativni centar za lečenje obolelih od šećerne bolesti. Veliki značaj svemu tome daje i sklapanje ugovora sa Medicinskim fakultetom u Beogradu, čime „Merkur” postaje i naučno–nastavna baza istog fakulteta, u oblasti dijabetologije. Prednost ovakvog programa leži u tome što se edukacija, prevencija i lečenje obolelih sprovode na jednom mestu, pod svakodnevnom kontrolom, u relativno kratkom roku, a krajnji rezultat pokazuje poboljšanje glikoregulacije kod 70% pacijenata.

    Tradicija je ključ za sve, ona kreira parametre, a „Merkur” zna da trendove u zdravstvenom turizmu mudro utka u korene tradicije i sačuva svoju autentičnost. Prvi zabeleženi podaci o primeni fizikalne terapije u Vrnjačkoj Banji datiraju iz 1920. godine, u stacionaru „Terapija” – masaže i obloge od mineralne vode. U prvoj banjskoj poliklinici, osnovanoj 1924. godine, pored balneoterapije, od 1934. godine primenjivana je i elektroterapija. Tokom 2012. godine proširena je indikacija na fizikalnu, pa pacijenti koji boluju od neuroloških, ortopedskih i reumatskih oboljenja imaju pravo na rehabilitaciju o trošku države. Spoljna stručna kontrola nakon prve godine primene dala je visoku ocenu kvaliteta rada fizikalne rehabilitacije. U saradnji sa Zavodom za hiperbaričnu medicinu Beograd 2011. godine otvorena je hiperbarična komora.

Danas fizikalna služba „Merkura” podrazumeva rad u objektima „Merkur novi”, „Merkur stari”,  „Sveti Đorđe” i „Termomineralno kupatilo” i ovaj vid terapija čine:

  • Hidroterapija – pomaže u ojačavanju odbrambrene snage organizma. Terapiju čine kupke u mineralnoj vodi i podvodna masaža;
  • Termoterapija – poboljšava cirkulaciju, stimuliše pokretljivost zglobova i mišića i ublažava bolove. Princip rada se svodi na korišćenje mineralnog blata, parafina i zagrejanih jastučića napunjenih gelom;
  • Kineziterapija – terapeutsko razgibavanje ili mobilizacija zglobova, individualna ili grupna terapeutska gimnastika, aktivne relaksacijske vežbe, vežbe izdržljivosti i dr.;
  • Elektroterapija – koristi se u terapiji protiv bola, za očuvanje mišićne snage i poboljšanje opšteg stanja organizma. Sadrži proceduru Elektroterpijom protiv bola, elektrostimulaciju i magnetoterapiju;
  • Mehanoterapija – najbitnije postupke čine klasične ručne masaže i ultrazvučna masaža;
  • Laser – koristi se za ublažavanje bolova, pospešivanje zaceljenja rana i smanjenje broja mikroorganizama, regeniraciju tkiva; deluje i protivupalno.

Ono što je pronelo slavu Vrnjačke Banje i što je nekada bilo dostupno samo aristokratskim krugovima i predstavnicima elite – tretmani termomineralnom vodom –  danas je na raspolaganju svim gostima „Merkura” i Vrnjačke Banje. Ovaj vid terapija jedinstven je u ovom delu Evrope; radi se isključivo toplom mineralnom vodom, bez ikakvih aditiva, u vidu orošavanja, klizmi, kupanja u kadama i inhalacija, i sve to uz nadzor lekara.

Svojevrsnu prekretnicu u „Merkurovom” razvoju predstavlja 2005. godina i izgradnja prvog velnes centra u banjama Srbije. To je bio prvi iskorak u povezivanju medicine i takozvanih relaks–sadržaja u jedinstvenu uslugu. U tom trenutku pojam i značenje reči wellness bili su nepoznanica – ne samo u ovoj zdravstvenoj ustanovi, već i među stanovnicima Vrnjačke Banje, tako da se pristupilo promociji pojma i značenja te reči. Sačuvana je autentičnost velnes centra: nalazi se u prostoriji građenoj 1934. godine za kralja Aleksandra Karađorđevića. Prirodni lekoviti faktor i stručan medicinski kadar stavljeni su u službu uživanja. Takva filozofija pokazala se ispravnom u sticanju konkurentske prednosti: „Merkurov” velnes centar ima ono što ne može imati svaki: mineralnu vodu, istorijsku vrednost, stručan medicinski kadar. Tokom godina razvoja dopunjen je najsavremenijim tretmanima i masažima.

Naredne godine (2006) otvoren je Akva-centar „Waterfall”, čime je „Merkur” jasno pokazao opredeljenost da prati tržišne zahteve i nastojanje da na jednom mestu pruži kompletnu uslugu svom gostu, te da time izbriše granicu između lečenja i odmora. Gosti mogu da siđu iz svojih soba, u bademantilu i papučama, direktno u akva–centar i da uživaju u bazenu sa termomineralnom vodom, u tepidarijumima, turskom kupatilu, sauni, masaži ili da održavaju kondiciju u savremeno opremljenoj teretani.

Okrenut budućnosti, a dosledan tradiciji i prirodno lekovitom faktoru, „Merkur” je 2011. godine otvorio Peloid centar i uveo nove terapije lekovitim, mineralnim blatom, temperature 42 ̊ C. Tretman peloidom je nezaobilazni deo balneoterapije i aplikuje se u zdravstvene i kozmetičke svrhe. Veliki broj korisnika potvrdio je njegove blagotvorne efekte u lečenju osteoporoze, ginekoloških, reumatskih i kožnih oboljenja, kao i kod sportskih povreda, ubrzavanja cirkulacije i metabolizma, smanjenja bola i nervne napetosti. Peloid pozitivno utiče na rad nekih žlezda, kao i na proces rehabilitacije posle operacije diskus hernije. Odlično se pokazao i pri uklanjanju celulita i tretmanima za podmlađivanje.

„Merkur” je prepoznao značaj estetske medicine kao potencijal za razvoj destinacije, pa je 2014. godine otvorio i Centar medicinske estetike. Spoj kadra, opreme, lekovitih mineralnih faktora i uživanja implementiran je u programe preoblikovanja tela, balansiranja telesne mase, anticelulit, antiejdžing i relaks programe. U okviru ovog centra gosti sebi mogu da priušte najsavremenije neinvazivne metode preoblikovanja tela i podmlađivanja: kavitaciju, radiofrekvenciju, limfnu drenažu, zerona hladni laser.

 

Zahvaljujući tradiciji, kvalitetu usluga i prijateljskom ambijentu koji pruža gostima, „Merkur” je imao privilegiju da za zaštitno lice ima proslavljenog glumca Dragana Nikolića, koji je „Merkur” nazivao „fabrikom zdravlja”.

 

Kao svaka uspešna ustanova, „Merkur” nastoji da pokaže svojim gostima da ih doživljava kao neodvojivi deo sistema. Kroz ekskluzivni projekat „Loyalty Club Merkur”, on vernim gostima pruža posebne privilegije i pogodnosti. Analize brojnih anketa koje nose i pitanje kako je gost čuo za „Merkur” pokazuju da je najveći procenat anketiranih za „Merkur” saznao preporukom prijatelja ili da je pak reč o starom gostu, što još jednom potvrđuje tezu da je zadovoljan gost nabolja reklama. Kroz ovaj projekat „Merkur” je našao način da im se zahvali za vernost.

Proteklih godina uložena su značajna sredstva u stvaranje novog brenda i promenu imidža Banje kao mesta u koje dolaze samo stari i bolesni. Rezultat toga je da danas u „Merkur” dolazi sve više gostiju koji ne pitaju za cenu i žele sve ono što „Merkur” nudi, samo u luksuznijem ambijentu. U julu 2018. svečano je položen kamen temeljac za izgradnju novog objekta zdravstvenog turizma „Merkur Palace”, koji će se prostirati na površini od 6.500 m2. Prilikom projektovanja ovog velelepnog zdanja posebno se vodilo računa o arhitektonskoj vezi starog i novog, kako bi se na pravi način očuvalo graditeljsko nasleđe Vrnjačke Banje. Po uzoru na vilu „Splendor” iz davne 1928. godine biće izgrađen identičan objekat, ali uz pečat novog vremena, sa luksuznim apartmanima i sobama, velnes i spa centrom, sa otvorenim i zatvorenim bazenima, fitnes centrom, medicinskim blokom sa dijagnostikom i terapijama, ponudom estetske medicine, multifunkcionalnom salom, i svim pratećim sadržajima jednog savremenog spa i medicinskog centra u kategoriji hotela sa četiri zvezdice. Biće namenjen domaćim i stranim gostima koji imaju posebne zahteve i koji ne pitaju za cenu, a očekuju uslugu na visokom nivou. „Merkur” taj objekat gradi iz sopstvenih sredstava i ostaviće ga državi i Vrnjačkoj Banji na poklon i korišćenje.

Specijalna bolnica „Merkur” ima posebnu odgovornost u konceptu takozvanog društveno odgovornog poslovanja, a strategija se bazira na tome da društvenu odgovornost integriše u sve sfere poslovanja. To je naročito vidljivo u primeni visokih standarda u radu i prema zaposlenima, gostima, lokalnoj zajednici i životnoj sredini.

O kvalitetu i nivou usluga svedoče brojne nagrade koje je „Merkur” dobijao od 2002. godine, kada je promenio koncept poslovanja. Više od stotinu različitih priznanja, iz zemlje i inostranstva, prava su satisfakcija za uloženi trud i ideje!

Ima još mnogo „sitnica” koje su doprinele tome da „Merkur” danas bude ono što jeste – lider u zdravstvenom turizmu Srbije, ali i trendseter. Kada ste jednom prvi, onda vam ne preostaje ništa drugo, nego da date sve od sebe da na tom mestu i ostanete! Timskim radom „Merkur” je u proteklih 17 godina ostvario ono o čemu njegov menadžment na početku nije smeo ni da razmišlja. Stekao je iskusniji, jači, hrabriji tim, koji se ne usteže od smelih ideja, pošto zna kako se realizuju. Danas „Merkur” nastoji da se nametne i svetskom tržištu, jer sa medicinskim, velnes i spa uslugama ima odlične uslove da postane deo svetske zdravstvene turističke ponude.