Istorijat
Inicijativa i proces osnivanja Udruženja
Ideja o udruživanju banjskih i klimatskih mesta nije bila ni nova, ni originalna u to vreme, kasnih 60-ih godina XX veka. U mnogim zemljama u kojima su postojala lečilišno-turistička mesta postojale su i njihove zajedničke organizacije; bilo ih je u Austriji, Švajcarskoj, Francuskoj i Italiji. Čehoslovačko udruženje „Balnea”, kao posebna poslovna organizacija, zastupalo je prirodna lečilišta svoje zemlje u inostranstvu, sklapalo ugovore i staralo se o njihovoj propagandi.
I u SFRJ postojala su republička udruženja, kao na primer u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. U vreme osnivanja Udruženja banjskih i klimatskih mesta Srbije postojalo je samo udruženje u Sloveniji pod nazivom „Savez prirodnih lečilišta”.
Savez udruženja prirodnih lečilišta Jugoslavije osnovan je 1954. godine u Vrnjačkoj Banji, ali njegov rad nije bio zapažen. Postojalo je i Međunarodno udruženje lečilišta „FITEK“, u čijem su radu učestvovali samo predstavnici Republike Slovenije (misli se na bivše republike Jugoslavije).
Predstavnici najvećih banja, predvođeni tadašnjim predsednikom opštine Vrnjačka Banja Bogoljubom Batom Vukovićem, došli su tokom 1969. godine do zaključka, u neposrednim kontaktima, da je potrebno oformiti jednu organizaciju koja bi se bavila pitanjima od zajedničkog interesa.
Tako je 28. juna 1969. godine u Vrnjačkoj Banji održan inicijativni sastanak, na kome je bilo prisutno 60 predstavnika banja – skupština opština na čijim se teritorijama nalaze ove banje, predstavnika republičkih organa iz oblasti privrede, zdravstva, naučnih i turističkih organizacija.
Tada osnovan Inicijativni odbor zauzeo je stav da se banje i klimatska mesta u Srbiji organizuju u prigodnu asocijaciju koja će se baviti problematikom razvoja i upravljanja ovim mestima, razvojem zdravstvenih i privrednih delatnosti, organizovanjem naučno–istraživačkog rada, propagandom i plasmanom usluga ovih mesta na domaćem i inostranom tržištu, obrazovanjem zdravstvenih, ugostiteljskih i turističkih radnika i drugim poslovima.
Inicijativni odbor pripremio je predlog Statuta budućeg Udruženja i zakazao Osnivačku skupštinu.
Osnivačka Skupština Udruženja banjskih i klimatskih mesta Srbije
U radu Osnivačke skupštine, koja je održana od 12. do 14. juna 1970. godine u Vrnjačkoj Banji, učestvovalo je 16 predstavnika iz Vrnjačke Banje, šestoro predstavnika iz Aranđelovca, petoro iz Beograda, troje iz Brusa, četvoro iz Vranja i Vranjske banje, jedan iz Gamzigradske Banje, dvoje iz Iriga, četvoro iz Kraljeva i Mataruške banje, osmoro iz Niške Banje, četvoro iz Čajetine, dvoje iz Raške, 14 iz Sokobanje, jedan iz Subotice i dvoje iz Čačka.
Preuzmite Odluku o osnivanju Udruženja
Uvodno izlaganje podneo je Bogoljub Bata Vuković, tadašnji predsednik Skupštine opštine Vrnjačka Banja. Pored toga što je izneo činjenice o statusu banjskih i klimatskih mesta u Srbiji, njihovom značaju za turizam Srbije, o ukidanju prava na banjsko lečenje od strane socijalnog osiguranja, istakao je da banje i klimatska mesta imaju zdravstvenu, socijalnu, ekonomsku i privrednu funkciju, te da uvećavaju radni potencijal nacije. Deo svog uverenja u opravdanost rada ovakvog udruženja istakao je sledećim rečima:
„Da ne zaboravimo da istaknemo da je priroda izdašno darivala našu zemlju mineralnim, termalnim i termomineralnim izvorima koji, svojim obiljem, raznovrsnošću i svojom primenom, sačinjavaju čudesan terapeutski potencijal. Kvaliteti naših klimata nisu ništa manji, tako da kombinovani efekti ova dva prirodna agensa pružaju mogućnost da se dobiju izvanredni rezultati.”
Ali, ovo naše bogatstvo tada je bilo samo latentno. Na kraju izlaganja rekao je da rad Udruženja i uspeh čitave naše ideje zavise, pre svega, od nas samih, odnosno od interesovanja članica i podrške koju budemo dali Udruženju. Zaključak je glasio:
„Iz svega što sam do sada izložio proizilazi da je problematika banjskih i klimatskih mesta u Srbiji dosta složena i da će se buduće Udruženje naći pred brojnim zadacima. Rad budućeg Udruženja i čitave naše ideje zavisiće pre svega od nas samih, odnosno od interesovanja članica i podrške koje budemo dali Udruženju. Kao i u svakom poslu, ako se budemo dogovorili šta naše Udruženje treba da radi, ako mu stvorimo uslove za rad, ako izaberemo u organe upravljanja Udruženja i sekcije Udruženja prave ljude, koji će svojim sposobnostima i entuzijazmom da se založe u radu, rezlutati sigurno neće izostati. Ja vas u to ime pozdravljam i želim uspešan rad.”
I danas se s ponosom sećamo onih ljudi čije su ideje kroz rad Udruženja dobile punu afirmaciju. Prikladno je pomenuti ih, jer su njihove ideje oživotvorene i one i danas daju rezultate.
Bogoljub Bata Vuković, predsednik opštine Vrnjačka Banja, koji se smatra idejnim tvorcem Udruženja
Prof. dr Dimitrije Mihajlović, direktor Instituta Niška Banja
Ljubinko Radenković, poznati privrednik iz Vrnjačke Banje
Dragutin Ćirić, dipl. pravnik iz Vrnjačke Banje – tvorac celokupne normativne regulative Udruženja
Branko Radosavljević, novinar iz Vrnjačke Banje i prvi sekretar Udruženja
Vlastimir Pavlović, privrednik sa Zlatibora
Dr Veselin Milenković, direktor Specijalne bolnice iz Sokobanje
Svetislav Stanković, dipl. inženjer geologije
Milen Perić, direktor filijale „Putnik” iz Vrnjačke Banje
Sava Radović, dipl. ekonomista iz Vrnjačke Banje
Srba Andrejević, predsednik Turističkog saveza Srbije
Slobodan Emreković, sekretar za ugostiteljstvo Privredne komore Srbije
Albin Zor, Biro za istraživanje tržišta iz Ljubljane
Otilija Munćan, d. i. a. iz Vrnjačke Banje
Dušan Nejkov, Sekretarijat za privredu Srbije
Aleksandar Nikolić, dipl. pravnik iz Sokobanje
Branko Pešić, iz Sokobanje
Preuzmite spisak osnivača Udruženja
Njima danas, a i onima koje ovom prilikom nismo pomenuli (a učinićemo to na prikladnom mestu u daljem tekstu), odajemo priznanje na pionirskim programima i ostvarenim idejama našeg Udruženja.
U protekle 53 godine održane su 33 sednice Skupštine Udruženja, jer je u jednom periodu našeg rada Statutom bilo predviđeno održavanje redovnih sednica Skupštine Udruženja na dve, pa i na četiri godine. Statut je menjan četiri puta. Prva izmena izvršena je 23. oktobra 1982. godine na VII redovnoj sednici Skupštine održanoj u Subotici. Promenom člana 21., Skupštinu Udruženja sačinjavaju po dva predstavnika opština, dok ostale članice imaju po jednog predstavnika. Povećan je i broj članova Upravnog odbora sa sedmoro na 18, Nadzornog odbora sa troje na petoro. Broj članova sekretarijata sekcija povećan je sa petoro na sedmoro.
Promenom Statuta 2002. godine doneta je odluka o formiranju nove sekcije, pod nazivom Sekcija za marketing. Tada je izmenjen i član 23. Statuta, tako da se redovna Skupština Udruženja može organizovati svake druge godine.
Skupštine su pored redovnog rada, na kome su se podnosili izveštaji o radu za period između dve sednice, izveštaj o finansijskom poslovanju i drugo, bile i tematske. Na svakoj Skupštini predstavljani su stručni radovi Medicinske i Tehničke sekcije, koji su bili veoma korisni članicama Udruženja. Tehnička sekcija Udruženja – pogotovo njeni vrsni stručnjaci poput prof. dr Budimira Filipovića, Svetislava Stankovića i Tomislava Dukića – prezentovala je na skoro svakoj Skupštini veliki broj saopštenja sa konkretnim tehničkim karakteristikama resursa, koji, nažalost, u većini slučajeva još uvek nisu našli primenu. Njihove analize i studije ukazivale su na to da je mala iskorišćenost mineralnih i termalnih voda, čak i onih koje su ispitane. Vode se uglavnom koriste u balneološke svrhe i za flaširanje. Pokušaji da se termalni izvori koriste kao izvori termoenergije ostali su uglavnom na tome.
U to vreme struktura članstva bila je veoma heterogena i podeljena u četiri kategorije:
I kategorija – opštine na čijoj se teritoriji nalazi neko od banjskih i klimatskih mesta;
II kategorija – instituti, specijalne bolnice, zavodi, prirodna lečilišta, tj. banjske zdravstvene ustanove;
III kategorija – preduzeća u banjama (hotelsko-turistička, kao i proizvodna, čija je delatnost komparativna banjskom turizmu);
IV kategorija – obrazovne i naučne ustanove.
Nove članice Udruženja iz IV kategorije postale su: Institut za hidrogeološka ispitivanja „Geozavod”, Geografski institut, Ugostiteljsko–turistička škola iz Vrnjačke Banje, Kulturni centar Vrnjačka Banja, Regionalna privredna komora Kraljevo, JP Nacionalni park „Kopaonik”, Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu, Zavod za medicinu sporta Beograd, Fakultet za sport i turizam Novi Sad i Institut za geografiju PMF-a u Novom Sadu.
Trećom izmenom Statuta doneta je odluka da se uvede i peta kategorija članstva, kojom je predviđeno da članovi Udruženja mogu biti i pojedinci koji se tretiraju kao zaslužni članovi Udruženja.
Statut je najveće izmene pretrpeo februara 2010. Izmene su pre svega bile nužne zbog usklađivanja sa novim Zakonom o udruženjima. Osim toga, bilo je i drugih razloga za izmene, većinom praktične prirode. Naime, sa ciljem da se što više članova Udruženja uključi u njegov rad i neposredno odlučivanje, pribeglo se veoma nepraktičnom rešenju – formiranju više organa sa velikim brojem članova. Tako je, pored Upravnog odbora (sa 21 članom), postojao i Izvršni odbor sa 11 članova. Nadležnosti su bile podeljene; Izvršni odbor je imao manja ovlašćenja od Upravnog odbora, ali je za gotovo svaku sednicu ova dva organa bio problem da se obezbedi kvorum. Odlukom Skupštine ukinut je Izvršni odbor, broj članova Upravnog odbora smanjen je na 11, a promenjen je i naziv Udruženja. Od tada je naziv našeg udruženja – Udruženje banja Srbije.